BBC vesti na srpskom

Uništena bomba od pola tone iz Drugog svetskog rata pronađena u centru Beograda

Bomba, britanske proizvodnje, pronađena je na dubini od oko 2,5 metara, saopštila je policija.

BBC News pre 1 sat
eksplozija bombe
MUP Srbija

Avio-bomba iz Drugog svetskog rata, teška oko 500 kilograma, sa eksplozivnim punjenjem od oko 220 kilograma, uništena je u subotu, 9. avgusta, u Deliblatskoj peščari, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.

Bomba je prethodno pronađena na gradilištu luksuznog naselja 'Beograd na vodi' u centru glavnog grada Srbije na dubini od oko 2,5 metra.

Ovo je bila druga eksplozivna naprava otkrivena za manje od deset godina na ovom prostoru.

Pripadnici Specijalnog tima za zaštitu od neeksplodiranih ubojnih sredstava, uz pomoć brojnih drugih službi, uklonili su, transportovali i na kraju uništili bombu, saopštio je MUP.

Trasu kojom je odvezena obezbeđivala je policija, povremeno je zatvarajući za saobraćaj.

Od 2010. do 2024. godine, MUP je uništio 35.836 neeksplodiranih ubojnih sredstava, među kojima su bili avio-bombe, raketni projektili, ručne i kasetne avio-bombe, naveo je MUP.

Od početka ove godine uklonjeno je i uništeno 427 komada različitih eksplozivnih ostataka rata, dodali su.

Beograd na vodi je luksuzno stambeno naselje u starom delu glavnog grada Srbije.

Investitor ovog ambicioznog i kontroverznog projekta je Igl Hils, kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).

Avio-bomba na gradilištu „Beograda na vodi"
MUP

Kako je organizovana evakuacija?

Radnici na gradilištu „Beograda na vodi"
MUP
Radnici na gradilištu „Beograda na vodi" uoči miniranja avionske bombe

Ministar policije Ivica Dačić je rekao da su se građani koji žive u blizini gde je bomba nađena podržavali izdatih uputstava, kako bi sve prošlo bezbedno.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Sektora za vanredne situacije su u subotu oko sedam sati ujutru započeli akciju uklanjanja avio-bombe britanske proizvodnje iz Drugog svetskog rata pronađene na gradilištu "Beograda na vodi".

Ministarstvo unutrašnjih poslova pozvalo je ranije građane u okolini gradilišta "Beograda na vodi", kod Tržnog centra "Galerija" i obližnjim zgradama da od 6 do 9 časova, ukoliko su u mogućnosti, napuste stanove.

Preporuka je bila da, ukoliko to nije izvodljivo, otvore prozore, spuste roletne i udalje se od prozora.

Lokaciju na kojoj je pronađena avio-bomba sve vreme obezbeđivali su pripadnici Policijske uprave za grad Beograd.

Sirene i turbulencije

Na sličnoj lokaciji 2017. godine takođe je uklonjena avionska bomba zaostala iz Drugog svetskog rata.

Bila je teška 500 kilograma, a imala je 250 kilograma eksploziva i hemijskog upaljača.

Pronađena je na devet metara dubine i uništena na mestu.

Pripadnici Sektora za vanredne situacije MUP-a procenili su da bi njeno izvlačenje i transportovanje do poligona gde bi bila uništena bilo veoma rizično.

Uoči uništavanja 7. februara oglasile su se sirene upozorenja, saobraćaj je u okolnim ulicama bio obustavljen.

Parkirana vozila su se iz okolnih ulica preventivno uklonila.

Usled miniranja ove eksplozivne naprave, Republički seizmološki zavod registrovao je oscilacije u Beogradu, Gruži, Bajinoj Bašti, na Divčibarima.

Dve su se osetile i u susednoj Rumuniji.

Prosečna magnituda miniranja bila je 1,3 jedinica Rihterove skale.

Bager i bomba na gradilištu „Beograda na vodi"
MUP

U aprilu 2024. uništena je velika bomba zaostala od NATO bombardovanja u Nišu, najvećem gradu na jugu Srbije.

Tada je evakuisano više od hiljadu stanovnika.

Avio-bomba iz 1999. godine bila je teška je tonu i imala je 430 kilograma eksplozivnog punjenja, saopštio je MUP.

Bomba je otkrivena prilikom radova na izgradnji Naučno-tehnološkog parka.

„Reč je o jednoj od najvećih bombi pronađenih na teritoriji Srbije", rekao je ranije Luka Čaušić, vršilac dužnosti pomoćnika ministra policije i načelnik Sektora za vanredne situacije.

NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije (zajednice Srbije i Crne Gore) pokrenuto je 24. marta 1999. bez saglasnosti Saveta bezbednosti.

Vazdušna akcija zapadne vojne alijanse usledila je posle propalih pregovora Srba i kosovskih Albanaca u francuskom Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999. godine.

Povod za intervenciju, prema zvaničnom obrazloženju NATO-a, bilo je sprečavanje dalje humanitarne katastrofe i progona Albanaca na Kosovu koje su sprovodile srpske bezbednosne snage.

Tokom 78 dana NATO bombardovanja, Niš je nekoliko desetina puta bio meta.

Najviše žrtava među civilima u jednom napadu na Niš bilo je 7. maja kada su NATO avioni zasuli centar grada kasetnim bombama.

Pet dana kasnije, grad je još jednom gađan kasetnim bombama.

Međunarodne humanitarne organizacije, među kojima Hjuman rajts voč su u potonjim izveštajima osudile NATO zbog korišćenja kasetne municije.

Drugi svetski rat i Jugoslavija

Drugi svetski rat počeo je u zoru 1. septembra 1939. godine.

Nemačka je bombardovala poljski Vjelunj, grad bez ikakvog strateškog vojnog značaja.

Dva dana posle invazije, Velika Britanija i Francuska objavile su rat Nemačkoj.

Dve nedelje kasnije, Poljska je doživela drugu invaziju, ovaj put od Sovjetskog Saveza na istoku.

Nemačka je bombardovala Beograd 6. aprila 1941.

Kao odgovor sa više vojnih aerodroma u Kraljevini Jugoslaviji poleteli su bombarderi da bi gađali neprijateljske teritorije okolnih država.

Kraljevina Jugoslavija je kapitulirala i okupirana posle Aprilskog rata 1941. godine - jedanaestodnevne invazije 'Sila Osovine' koju su predvodile nacistička Nemačka, fašistička Italija i Japan.

U Drugom svetskom ratu Beograd je bio izložen vazdušnim napadima, ne samo nemačke avijacije aprila 1941, već i višednevnom bombardovanju savezničke avijacije 1944.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

(BBC News, 08.09.2025)

BBC News

Povezane vesti »

Ključne reči

Društvo, najnovije vesti »