BBC vesti na srpskom

Dronovi zaustavili aerodrom u Kopenhagenu, premijerka ne odbacuje umešanost Rusije

U ponedeljak uveče aerodrom Kastrup u Kopenhagenu bio je primoran da se zatvori na nekoliko sati zbog dronova, samo dan posle sajber napada na aerodrome u Londonu, Briselu, Berlinu i drugim evropskim gradovima.

BBC News pre 1 sat  |  Laura Goci -
Danska premijerka Mete Frederiksen stoji ispred kamenih stepenica obučena u tamnoplavi sako. Kosa joj je začešljana unazad, a izraz lica je ozbiljan.
Reuters
Motiv za upad dronova bio je stvaranje „nemira“, rekla je danska premijerka Mete Frederiksen

Upad dronova koji je zaustavio letove na aerodromu u Kopenhagenu u ponedeljak uveče bio je „najozbiljniji napad na dansku infrastrukturu do sada“, rekla je danska premijerka Mete Frederiksen u utorak, 23. septembra.

Aerodrom Kastrup u Kopenhagenu bio je primoran da se zatvori na nekoliko sati od nakon što su vlasti primetile nekoliko dronova.

„To govori nešto o vremenima u kojima živimo i sa čime mi kao društvo moramo biti spremni da se nosimo“, rekla je Frederiksen novinarima.

Rusko učešće se ne može isključiti, dodala je Frederiksen - iako je portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao optužbe „neosnovanim“.

Danska premijerka je povezala događaje sa nedavnim upadima ruskih dronova u Poljskoj i Rumuniji, kao i ruskih borbenih aviona u vazdušni prostor Estonije.

Frederiksen je rekla da je motiv upada u Kopenhagen verovatno bio „poremećaj, stvaranje nemira... da se vidi koliko daleko se može ići i da se testiraju granice“.

Danska obaveštajna služba je ponovila ovu procenu i dodala da se zemlja suočava sa „visokom pretnjom sabotaže“.

„Neko možda ne želi nužno da nas napadne, već da nas stresira i vidi kako ćemo reagovati“, rekao je Fleming Drejer, direktor operacija u danskoj obaveštajnoj službi PET.

U obližnjoj Norveškoj, aerodrom u Oslu je takođe bio zatvoren na neko vreme, zbog, kako su vlasti navele mogućeg upada dronova.

Oko 20.000 putnika je pogođeno zatvaranjem aerodroma u Kopenhagenu, koji je nastavio sa radom posle ponoći po lokalnom vremenu.

Ranije u utorak danska policija je izjavila da ne zna ko stoji iza dronova, ali da dokazi ukazuju na to da je u pitanju „sposoban akter“.

Na aerodromu u Kopenhagenu primećen je niz velikih dronova koji su došli iz različitih pravaca „prilično daleko“, rekao je policijski inspektor Jens Jespersen.

Dodao je da je dronovima, koji su palili i gasili svetla dok su se približavali aerodromu, upravljao neko ko je imao „volju i alate da se pokaže... možda i da vežba“.

Policija nije oborila dronove jer se aerodrom nalazi u gusto naseljenom području i zato što su u vazduhu bili avioni, rekao je novinarima inspektor Jespersen.

U objavi na društvenim mrežama, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pomenuo je „rusko kršenje“ vazdušnog prostora NATO-a u Kopenhagenu 22. septembra.

Inspektor Jespersen je odbio da komentariše navode Zelenskog.

„Nije zato što ne želim, već zato što jednostavno ne znam“, rekao je.

Norveška policijska služba bezbednosti saopštila je da radi na razjašnjenju da li bi nepotvrđeno viđenje drona na aerodromu u Oslu moglo biti povezano sa dronovima primećenim u Danskoj.

Aerodrom u Oslu je bio zatvoren četiri sata tokom noći, a četrnaest letova je moralo da bude preusmereno.

Norveška vlada je saopštila da je Rusija tri puta narušila norveški vazdušni prostor u 2025. godini - u aprilu, julu i avgustu - dodajući da nije jasno da li je to bilo namerno ili je rezultat navigacionih grešaka.

„Bez obzira na uzrok, ovo je neprihvatljivo“, rekao je premijer Jonas Gar Store.

Tenzije su se pojačale nakon što su ruski dronovi i avioni ušli u vazdušni prostor centralne i istočne Evrope, tri i po godine nakon što je Moskva pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu.

Ranije u septembru, najmanje tri ruska drona su oborili poljski i drugi NATO avioni u vazdušnom prostoru Poljske.

Moskva je negirala da je pokušavala da cilja objekte na poljskom tlu.

Sličan incident se dogodio u Rumuniji samo nekoliko dana kasnije kada je dron uleteo u rumunski vazdušni prostor pre nego što je nestao sa radara.

U petak su tri ruska borbena aviona MiG-31 ušla u estonsko nebo i ostala tamo 12 minuta, što je dovelo do toga da su NATO avioni podignuti u vazduh.

Upadi su bili deo „šireg obrasca sve neodgovornijeg ruskog ponašanja“, saopštio je NATO u utorak.

Države članice NATO-a trebalo bi da obore ruske avione ako uđu u njihov vazdušni prostor, odgovorio je američki predsednik Donald Tramp na pitanje novinara na marginama Generalne skupštine UN u Njujorku.

Tokom sastanka sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, Trampa su pitali da li bi podržao takvu akciju.

„Da, podržao bih“, odgovorio je.

Poljska je poslednjih dana izjavila da će oboriti sve objekte koji povrede njen vazdušni prostor, dok je Švedska obećala da će učiniti isto ako uoči bilo koji ruski avion na svom nebu.

Kao odgovor na ruske upade u Poljsku i Rumuniju, NATO se obavezao da će premestiti trupe i borbene avione na istok.

Avioni iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Danske učestvuju u misijama protivvazdušne odbrane iznad Poljske u pokušaju da ojačaju istočni bok alijanse.

(BBC News, 09.23.2025)

BBC News

Povezane vesti »

Ključne reči

Svet, najnovije vesti »