Makron ponovo imenovao Lekornua za premijera Francuske
Šestog oktobra je podneo ostavku, a četiri dana kasnije - imenovan je ponovo za premijera Francuske.

Šestog oktobra je podneo ostavku, a četiri dana kasnije - imenovan je ponovo za premijera Francuske.
Sebastijan Lekornu na toj funkciji proveo je svega 26 dana, a ostavku je podneo nekoliko sati pošto je objavljen sastav njegovog kabineta, što je izazvalo nedelju velike drame i političkih previranja.
Međutim, 10. oktobra uveče predsednik Emanuel Makron je zatražio od njega da se vrati na mesto francuskog premijera.
Makron je to objavio kasno u petak, nekoliko sati nakon sastanka sa svim glavnim strankama u Jelisejskoj palati, osim lidera krajnje desnice i krajnje levice.
Lekornuov povratak je iznenađenje, jer je pre samo dva dana na nacionalnoj televiziji rekao da „ne juri posao“ i da je njegova „misija završena“.
Nije čak ni sigurno da će moći da formira vladu, ali će morati brzo da se lati posla. Novi premijer se suočava sa rokom da u ponedeljak parlamentu predstavi budžet za sledeću godinu.
Jelisejska palata je saopštila da je predsednik „zadužio [Lekornua] da formira vladu“ i da je Makronova pratnja naznačila da mu je data „odrešena ruka“ da deluje.
Lekornu, koji ima 39 godina i jedan je od Makronovih najlojalnijih saveznika, objavio je na društvenoj mreži Iks da je „iz dužnosti prihvatio misiju" da učini sve da Francuska dobije budžet do kraja godine i „odgovori na svakodnevne probleme naših sunarodnika".
Kada se ove nedelje pojavio na francuskoj televiziji, Lekornu je sebe opisao kao „vojnika-monaha“, a dok se spremao da se uhvati u koštac sa formiranjem vlade, u petak je rekao: „Učiniću sve da uspem u ovoj misiji“.
Lekornu je imenovan za premijera posle pada prethodne vlade Fransoe Bajrua i bio je peti premijer Francuske od 2024. godine.
U vladi Bajrua, Lekornu je bio ministar odbrane.
Više parlamentarnih stranaka oštro je kritikovalo sastav Lekornuovog kabineta, koji je mahom ostao isti kao i za vreme Bajrua, preteći da neće glasati za njega.
Političko stanje u zemlji je vrlo nestabilno od jula 2024., nakon što su prevremeni parlamentarni izbori rezultirali nekakvom 'sklepanom' vladom.
Zbog toga je svakom premijeru bilo teško da obezbedi potrebnu podršku za usvajanje bilo kog zakona.
Bajruova vlada je pala u septembru nakon što je parlament odbio da podrži njegov budžet štednje.
Francuski deficit je dostigao 5,8 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) u 2024. godini, a njen nacionalni dug je 114 odsto BDP-a.
To je treći najveći javni dug u evrozoni posle Grčke i Italije - skoro 50.000 evra po građaninu Francuske.
Među uslovima koje je Lekornu naveo za preuzimanje posla, bio je i da „niko neće moći da izbegne“ potrebu za obnavljanjem francuskih javnih finansija.
Samo 18 meseci pre kraja Makronovog predsedničkog mandata, on je takođe upozorio da će svako ko se pridruži njegovoj vladi morati da odloži svoje predsedničke ambicije.
Ono što premijeru dodatno otežava posao jeste to što će se suočiti sa glasanjem o poverenju u Narodnoj skupštini gde Makron nema većinu koja bi ga podržala.
Predsednikova popularnost je ove nedelje pala na rekordno nizak nivo, prema anketi Elabea koja je njegov rejting postavila na 14 odsto.
Francuski premijeri u poslednjih godinu dana
- Elizabet Born od 2022. do 2024.
- Gabrijel Atal 2024-2024. (osam meseci na funkciji)
- Mišel Barnije 2024-2024. (tri meseca na funkciji)
- Fransoa Bajru 2024-2025. (devet meseci na funkciji, od decembra 2024. do septembra 2025.)
- Sebastijan Lekornu 2025-2025. (26 dana na funkciji, od 10. septembra do 3. oktobra)
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Makron izabrao: Peti premijer Francuske u poslednjih godinu dana
- 'Političko samoubistvo': Otvorena vrata novoj krizi u Francuskoj
- Sarkozi osuđen na pet godina zatvora u slučaju korišćenja Gadafijevog novca
- Misterija 'zločina bez tela' koja je zbunila Francusku
- Hapšenja u Srbiji zbog svinjskih glava ispred džamija u Parizu
- Evropska priznanja Države Palestine pokazuju da se i dalje (jedino) pita Amerika
(BBC News, 10.11.2025)
