Ekonomisti: Rast BDP Srbije predimenzioniran zbog niske baze
Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u prvom polugodištu ove godine od 4,8 odsto je malo predimenzioniran zbog niske baze i realno je da će on za celu godinu biti najmanje četiri odsto, ocenili su danas saradnici Ekonomskog instituta u Beogradu.
"Na rast BDP veći od očekivanog uticali su dobri rezultati u poljoprivredi, građevini i nekim uslugama, dok je skromniji rast bio industrijske proizvodnje i prerađivačke industrije, koje dugoročno mogu da ubrzaju ekonomski rast", kazao je Stojan Stamenković na predstavljanju novog broja biltena "Makroekonomske analize i trendovi" (MAT) koji izdaje Ekonomski institut u saradnji sa Privrednom komorom Srbije.
On je ukazao da bi industrijski rast mogao biti ubrzan jačanjem potrošnje, što bi moglo da usledi posle najavljenog povećanja penzija i plata u javnom sektoru.
Po oceni Stamenkovića dobro je što Vlada Srbije planira da ukine zakon kojim su od novembra 2014. umanjene penzije i da suficit u budžetu jednim delom iskoristi za povišicu penzija.
"Suficit u budžetu nije dobar za privredu veličine i snage kakvu ima Srbija jer eliminiše tražnju koja podstiče proizvodnju. Stoga je bolje da zemlja ima uravnotežen budžet", kazao je Stamenković.
Komentarišući mogućnost da u uslovima stabilnih finansija budu smanjeni porezi i doprinosi na zarade Miladin Kovačević je rekao da poreska reforma treba da bude usklađena sa drugim reformama, pre svega penzijsko-invalidskog sistema.
Reforma pravosuđa, kako je istakao Ivan Nikolić, daje dobre rezultate sudeći po podacima o broju odgovornih i pravnih lica koji su kažnjeni zbog privedenih prestupa u 2017. godini.
"Neefikasno tužilaštvo i privredni sudovi do sada su bili jedna od slabosti poslovnog okruženje u Srbiji i razlog usporenog privrednog rasta", kazao je Nikolić.
On je naveo da je broj optuženih odgovornih lica za privredne prestupe u prošloj godini utrostručen u odnosu na godnu dana ranije, dok je broj osuđenih uvećan za 3,4 puta.
"Najviše prestupa je u primeni Zakona o računovodstvu čija je primena počela od 2015. godine, uglavnom zbog nestručnosti ljudi koji su odgovorni za vođenje firmi, od vlasnika do knjigovođa", kazao je Nikolić.
(Beta, 06.09.2018)