Vojni udar ili revolucija od 29. maja (11. juna) 1903. godine
Politika 12.06.2023

Stanju u zemlji doprinosilo je nezavidno stanje njenih budžetskih finansija, socijalno nezadovoljstvo radnika, đaka i studenata. Plate oficirske su kasnile, a dugovi oficirski bili su sve veći. Zemlja je teško mogla pronalaziti kreditore u inostranstvu. Svemu su začin dodavale pojedine afere, kao što su bila inostrana, lična dugovanja kraljičinog brata Nikodija Lunjevice. Konačno, kao da je ličnost Drage Mašin, njena simulirana trudnoća, bila ona kap koja je u jednom patrijarhalnom društvu prelila čašu nez
U nekadašnjoj srpskoj vojsci, među oficirima, pretežno mlađima, postojalo je nezadovoljstvo prema ličnosti mladog kralja Aleksandra Obrenovića, posebno prema njegovoj ženidbi udovicom Dragom Mašin, nekadašnjom dvorskom damom kraljice Natalije, ali i njegovim odnosom prema ocu, kralju Milanu koji je imao zasluga u reformisanju vojske. Prema Milanu oficiri su gajili pozitivna osećanja. Većina starijih oficira je disciplinovano poštovala odluke suverena, ali ni oni