Zaboravljena istorija: Uloga Beograda u nemačkoj filozofiji
Nedeljnik 08.04.2018 | Piše Muharem Bazdulj

Edmund Huserl jedan je od ključnih svetskih filozofa dvadesetog veka, a bez njegovog razmišljanja o "krizi evropskih nauka" istorija moderne filozofije je nezamisliva. Kod nas je relativno malo poznato da je krunski tekst Huserlove zrele filozofije prvi put objavljen, i to u nemačkom originalu, u Beogradu
Aktuelni predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić u svojim javnim nastupima često kao svog omiljenog filozofa navodi Maksa Vebera. U tom pozivanju na Vebera mnogi prepoznaju Vučićev pokušaj da se "nasloni" na Zorana Đinđića, prvog predsednika Vlade Srbije nakon pada Slobodana Miloševića i predvodnika prozapadnih reformi. Đinđić je bio filozof sa posebnim afinitetom ka nemačkoj filozofiji. Godine 1979. na Univerzitetu u Konstancu odbranio je